dr. sc. Ivan Rončević

M: ivan.roncevic@fixum.hr

Dr. sc. Ivan Rončević istaknuti je filolog, slavist, folklorist, kazališni redatelj i sveučilišni predavač čiji se znanstveno-istraživački, pedagoški i umjetnički opus temelji na rigoroznoj akademskoj akribiji, temeljitoj historiografskoj reviziji te dubokoj, teorijski i praktično utemeljenoj posvećenosti hrvatskoj nematerijalnoj baštini i tradicijskoj kulturi. Svoj je rani interes za tradicijsku kulturu razvijao kao aktivni član Kulturno-umjetničkog društva Željezničar u Osijeku od 1995. do 2002. godine, a temeljne strukovne i metodološke kompetencije iz tradicijske baštine stjecao je kao polaznik ugledne Škole hrvatskoga folklora Hrvatske matice iseljenika. Akademski je put okrunio na Sveučilištu u Beču, obranivši doktorat o folklornom deseteračkom dvostihu, a njegov kapitalni znanstveni doprinos ovjekovječen je u temeljnoj monografiji Arhetipska naslijeđena kultura: Folklorni deseterački dvostih u Slavoniji (2026), prihvaćenoj za objavljivanje u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u suizdavaštvu s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske. U ovome kapitalnom djelu dr. sc. Rončević ostvaruje radikalan iskorak u domaćoj i međunarodnoj filologiji i folkloristici formularnim i teorijskim razvojem izvorne znanstvene metode unutarstihovne mutabilnosti, dokazujući visoku metričku stabilnost i postojanost arhetipskih oblika kroz stoljeća, dok kroz ekstenzivnu leksikografsku analizu i dijakronijsku perspektivu potvrđuje da termin poskočnica kronološki i strukturno prethodi svim kasnijim inačicama te pomiče granice poznavanja prve pojavnosti i terminološke kodifikacije bećarca za gotovo pola stoljeća unazad, ispravljajući dugotrajne historiografske propuste i prešućivanja ključnih hrvatskih kulturnih aktera i autora, oslanjajući se pritom i na iznimno opsežan vlastiti terenski rad u Slavoniji.

Svoje je stručno znanje i pedagošku izvrsnost dugi niz godina aktivno i kontinuirano prenosio u međunarodnoj i domaćoj akademskoj zajednici djelujući od 2013. do 2025. godine kao vanjski suradnik i predavač na Institutu za slavistiku Sveučilišta u Beču, kao i obnašajući ulogu gostujućeg predavača i referenta za gradišćanskohrvatski jezik na Privatnoj pedagoškoj visokoj školi Gradišće te Studijskom centru Visoke škole Gradišće u Željeznu, gdje je provodio intenzivne programe imerzivnog poučavanja i razvijao didaktičke materijale za odgojitelje, učitelje, nastavnike i pedagoge, dok je u sklopu ERASMUS+ programa i pozvanih predavanja te zapaženih gostujućih predavanja na fakultetima u Osijeku, Rijeci, Zadru, Mostaru i Zenici, kao i u sklopu Seminara folklora panonske zone (2024) u Vinkovcima, Bećarfesta (2024) u Babinoj Gredi te Međunarodne smotre folklora u Zagrebu (2024) prezentirao najnovije rezultate istraživanja o slavonskom deseteračkom dvostihu i tradicijskoj kulturi, te se istaknuvši i kao autor zapaženih i višekratno izdavanih referentnih dvojezičnih praktičnih gramatika hrvatskoga i gradišćanskohrvatskoga jezika.

Pored znanstvenog i pedagoškog rada, dr. sc. Rončević ostvario je izniman umjetnički doprinos u domeni dramske umjetnosti, kazališne režije i scenske stilizacije tradicijske kulture, pa je tako kao osnivač, redatelj i umjetnički voditelj Hrvatske kazališne grupe u Velikom Borištofu postavio na scenu niz zapaženih dramskih djela klasične i suvremene literature poput djela Carla Goldonija Lažac (2013), Georgesa Feydeaua Somar (2014), Miguela Mihure Mačkinji jeziki (2015), Oscara Wildea Važno je zvati se Ernest (2017)te vlastitu kazališnu komediju Teatar, teatar (2018), dok je kao dugogodišnji umjetnički voditelj i koreograf folklornih ansambala poput Folklornog ansambla Šokadija Beč, Nadregionalnog folklornog ansambla gradišćanskih Hrvatov Kolo Slavuj, Folklorne grupe Hajdenjaki i KUD-a Croatia St. Pölten ostvario niz koreografskih radova koji interpretiraju (gradišćansko)hrvatski tradicijski plesni i glazbeni izričaj, uključujući koreografije Ražanac (2004) u suautorstvu s Marinom Berlakovichem, Prebudite se va srcu (običaji oko Staroga i Novoga ljeta iz Frakanave, Gradišće, 2006) u suautorstvu s Marinom Berlakovichem i uz aranžman Martina Kocsisa, Ražanačko kolo (2012) premijerno izvedeno u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, Kuna kolo (2013) s aranžmanom Hannesa Laszakovitsa, Na sokaku – pjesme i plesovi Slavonije (2019) te Cura šiške spustila – pjesme i plesovi Valpova (2019), a uspješno se potvrdio i u organizaciji međunarodnih znanstveno-stručnih projekata, poput zapažene konferencije Južnoslavenski bećarac i austrijski Schnadahüpferl u interkulturnom kontaktu u Auli kampusa Sveučilišta u Beču u suradnji s dr. sc. Gordanom Ilić Marković. Svoju širu društvenu i kulturnu odgovornost i stručnu angažiranost potvrđuje i aktivnim članstvom u eminentnim strukovnim udruženjima, kao i institucionalnim angažmanom i članstvom u strukovnim tijelima.

Od 2026. godine djeluje kao osnivač i vlasnik obrta za kulturu, obrazovanje i istraživanje FIXUM te osnivač, suvoditelj i predavač na Seminaru folklora i tradicijske kulture, čime svoje dugogodišnje znanstveno-istraživačko, pedagoško i umjetničko iskustvo usmjerava prema sustavnom očuvanju, suvremenoj interpretaciji i živom prenošenju hrvatske nematerijalne kulturne baštine.

Marijana Bakota

Voditeljica i predavačica Seminara folklora i tradicijske kulture

M: marijana.bakota@fixum.hr

Marijana Bakota istaknuta je scenska umjetnica i stručnjakinja za tradicijsku kulturu čiji se rad temelji na iznimnoj profesionalnoj rigoroznosti, vrhunskoj stručnosti i dubokom teorijskom i praktičnom poznavanju hrvatske kulturne baštine, običaja, narodnih pjesama i plesova. Svoj je umjetnički put započela 1989. godine kao dugogodišnja članica uglednoga Hrvatskoga kulturno-umjetničkog društva Osijek 1862, unutar kojega se u razdoblju od 1998. do 2015. godine istaknula kao vodeća plesna i pjevačka solistica. Svoj pedagoški rad i sustavan prijenos tradicijskih znanja mlađim naraštajima uspješno je provodila kao voditeljica pripremne skupine istoga društva od 2011. do 2015. godine.

Njezino umjetničko djelovanje obuhvaća zapaženo sudjelovanje u značajnim projektima društva, poput inovativne glazbeno-scenske suradnje Drmeš pleše cijeli svijet s istaknutom violončelisticom Anom Rucner, kao i solističke interpretacije na dvama visokovrijednim nosačima zvuka: S ljubavlju 150 godina i S polja, surduka i sokaka. Vrhunsku profesionalnu naobrazbu i beskompromisan pristup hrvatskoj kulturi i običajima stjecala je na uglednim strukovnim edukacijama, među kojima se ističu Seminar panonske zone u Vinkovcima u organizaciji Kulturnog centra Gatalinka, Seminar o primjeni narodnih nošnji na amaterskoj folklornoj sceni u organizaciji Centra za tradicijsku i kulturnu baštinu u Zagrebu te prestižna Škola hrvatskoga folklora Hrvatske matice iseljenika.

O njezinu stručnom ugledu, poznavanju tradicijske kulture i dugogodišnjem doprinosu očuvanju hrvatske tradicijske baštine svjedoči i njezina stručna građa pohranjena u zvučnoj zbirci Instituta za etnologiju i folkloristiku (Teren razgovori: Marijana Bakota i Tihomir Slivka, 2015.), nastala u sklopu terenskog istraživanja dr. sc. Miroslave Hadžihusejnović-Valašek.

Zahvaljujući iznimnome stručnom autoritetu, visoko razvijenom pedagoškom senzibilitetu i metodičkoj preciznosti, Marijana Bakota osigurava vrhunsku razinu scenske estetike, duboko razumijevanje folklornog izraza te besprijekornu interpretaciju tradicijskih običaja, pjesama i plesova.

Od 2026. godine, uz dr. sc. Ivana Rončevića, djeluje kao suvoditeljica i predavačica na Seminaru folklora i tradicijske kulture, čime nastavlja svoj dugogodišnji predani rad na sustavnom očuvanju, istraživanju i živom prenošenju hrvatske kulturne baštine.