{"id":305,"date":"2026-10-05T05:52:57","date_gmt":"2026-10-05T05:52:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.fixum.hr\/?page_id=305"},"modified":"2026-10-07T11:30:34","modified_gmt":"2026-10-07T11:30:34","slug":"voditelji-2","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.fixum.hr\/?page_id=305","title":{"rendered":"Voditelji"},"content":{"rendered":"\n
\n
\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\n
\n
\n

dr. sc. Ivan Ron\u010devi\u0107<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\n

Osniva\u010d, voditelj i predava\u010d Seminara folklora i tradicijske kulture<\/em><\/strong><\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

M: ivan.roncevic@fixum.hr<\/p>\n\n\n\n

Dr. sc. Ivan Ron\u010devi\u0107<\/strong> istaknuti je filolog, slavist, folklorist, kazali\u0161ni redatelj i sveu\u010dili\u0161ni predava\u010d \u010diji se znanstveno-istra\u017eiva\u010dki, pedago\u0161ki i umjetni\u010dki opus temelji na rigoroznoj akademskoj akribiji, temeljitoj historiografskoj reviziji te dubokoj, teorijski i prakti\u010dno utemeljenoj posve\u0107enosti hrvatskoj nematerijalnoj ba\u0161tini i tradicijskoj kulturi. Svoj je rani interes za tradicijsku kulturu razvijao kao aktivni \u010dlan Kulturno-umjetni\u010dkog dru\u0161tva \u017deljezni\u010dar<\/em><\/strong> u Osijeku od 1995. do 2002. godine, a temeljne strukovne i metodolo\u0161ke kompetencije iz tradicijske ba\u0161tine stjecao je kao polaznik ugledne \u0160kole hrvatskoga folklora<\/strong> Hrvatske matice iseljenika. Akademski je put okrunio na Sveu\u010dili\u0161tu u Be\u010du<\/strong>, obraniv\u0161i doktorat o folklornom desetera\u010dkom dvostihu, a njegov kapitalni znanstveni doprinos ovjekovje\u010den je u temeljnoj monografiji Arhetipska naslije\u0111ena kultura: Folklorni desetera\u010dki dvostih u Slavoniji <\/strong><\/em>(2026), prihva\u0107enoj za objavljivanje u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti<\/strong> u suizdava\u0161tvu s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih<\/strong> Republike Hrvatske. U ovome kapitalnom djelu dr. sc. Ron\u010devi\u0107 ostvaruje radikalan iskorak u doma\u0107oj i me\u0111unarodnoj filologiji i folkloristici formularnim i teorijskim razvojem izvorne znanstvene metode unutarstihovne mutabilnost<\/strong><\/em>i<\/em><\/strong>, dokazuju\u0107i visoku metri\u010dku stabilnost i postojanost arhetipskih oblika kroz stolje\u0107a, dok kroz ekstenzivnu leksikografsku analizu i dijakronijsku perspektivu potvr\u0111uje da termin posko\u010dnica<\/em><\/strong> kronolo\u0161ki i strukturno prethodi svim kasnijim ina\u010dicama te pomi\u010de granice poznavanja prve pojavnosti i terminolo\u0161ke kodifikacije be\u0107arca<\/strong><\/em> za gotovo pola stolje\u0107a unazad, ispravljaju\u0107i dugotrajne historiografske propuste i pre\u0161u\u0107ivanja klju\u010dnih hrvatskih kulturnih aktera i autora, oslanjaju\u0107i se pritom i na iznimno opse\u017ean vlastiti terenski rad u Slavoniji.<\/p>\n\n\n\n

Svoje je stru\u010dno znanje i pedago\u0161ku izvrsnost dugi niz godina aktivno i kontinuirano prenosio u me\u0111unarodnoj i doma\u0107oj akademskoj zajednici djeluju\u0107i od 2013. do 2025. godine kao vanjski suradnik i predava\u010d na Institutu za slavistiku Sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du<\/strong>, kao i obna\u0161aju\u0107i ulogu gostuju\u0107eg predava\u010da i referenta za gradi\u0161\u0107anskohrvatski jezik na Privatnoj pedago\u0161koj visokoj \u0161koli Gradi\u0161\u0107e<\/strong> te Studijskom centru Visoke \u0161kole Gradi\u0161\u0107e<\/strong> u \u017deljeznu, gdje je provodio intenzivne programe imerzivnog pou\u010davanja i razvijao didakti\u010dke materijale za odgojitelje, u\u010ditelje, nastavnike i pedagoge, dok je u sklopu ERASMUS+ programa i pozvanih predavanja te zapa\u017eenih gostuju\u0107ih predavanja na fakultetima u Osijeku, Rijeci, Zadru, Mostaru i Zenici, kao i u sklopu Seminara folklora panonske zone<\/strong> (2024) u Vinkovcima, Be\u0107arfesta<\/strong> (2024) u Babinoj Gredi te Me\u0111unarodne smotre folklora u Zagrebu<\/strong> (2024) prezentirao najnovije rezultate istra\u017eivanja o slavonskom desetera\u010dkom dvostihu i tradicijskoj kulturi, te se istaknuv\u0161i i kao autor zapa\u017eenih i vi\u0161ekratno izdavanih referentnih dvojezi\u010dnih prakti\u010dnih gramatika hrvatskoga i gradi\u0161\u0107anskohrvatskoga jezika.<\/p>\n\n\n\n

Pored znanstvenog i pedago\u0161kog rada, dr. sc. Ron\u010devi\u0107 ostvario je izniman umjetni\u010dki doprinos u domeni dramske umjetnosti, kazali\u0161ne re\u017eije i scenske stilizacije tradicijske kulture, pa je tako kao osniva\u010d, redatelj i umjetni\u010dki voditelj Hrvatske kazali\u0161ne grupe<\/strong> u Velikom Bori\u0161tofu postavio na scenu niz zapa\u017eenih dramskih djela klasi\u010dne i suvremene literature poput djela Carla Goldonija La\u017eac<\/strong><\/em> (2013), Georgesa Feydeaua Somar<\/strong><\/em> (2014), Miguela Mihure Ma\u010dkinji jeziki<\/em> <\/strong>(2015), Oscara Wildea Va\u017eno je zvati se Ernest<\/strong><\/em> (2017)te vlastitu kazali\u0161nu komediju Teatar, teatar<\/strong><\/em> (2018), dok je kao dugogodi\u0161nji umjetni\u010dki voditelj i koreograf folklornih ansambala poput Folklornog ansambla \u0160okadija Be\u010d<\/strong>, Nadregionalnog folklornog ansambla gradi\u0161\u0107anskih Hrvatov Kolo Slavuj<\/strong>, Folklorne grupe Hajdenjaki<\/strong> i KUD-a Croatia St. P\u00f6lten<\/strong> ostvario niz koreografskih radova koji interpretiraju (gradi\u0161\u0107ansko)hrvatski tradicijski plesni i glazbeni izri\u010daj, uklju\u010duju\u0107i koreografije Ra\u017eanac<\/strong><\/em> (2004) u suautorstvu s Marinom Berlakovichem, Prebudite se va srcu<\/em> <\/strong>(obi\u010daji oko Staroga i Novoga ljeta iz Frakanave, Gradi\u0161\u0107e, 2006) u suautorstvu s Marinom Berlakovichem i uz aran\u017eman Martina Kocsisa, Ra\u017eana\u010dko kolo<\/strong><\/em> (2012) premijerno izvedeno u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, Kuna kolo<\/strong><\/em> (2013) s aran\u017emanom Hannesa Laszakovitsa, Na sokaku<\/em> \u2013 pjesme i plesovi Slavonije<\/em><\/strong> (2019) te Cura \u0161i\u0161ke spustila<\/em> – pjesme i plesovi Valpova<\/em> <\/strong>(2019), a uspje\u0161no se potvrdio i u organizaciji me\u0111unarodnih znanstveno-stru\u010dnih projekata, poput zapa\u017eene konferencije Ju\u017enoslavenski be\u0107arac i austrijski Schnadah\u00fcpferl u interkulturnom kontaktu<\/strong><\/em> u Auli kampusa Sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du u suradnji s dr. sc. Gordanom Ili\u0107 Markovi\u0107. Svoju \u0161iru dru\u0161tvenu i kulturnu odgovornost i stru\u010dnu anga\u017eiranost potvr\u0111uje i aktivnim \u010dlanstvom u eminentnim strukovnim udru\u017eenjima, kao i institucionalnim anga\u017emanom i \u010dlanstvom u strukovnim tijelima.<\/p>\n\n\n\n

Od 2026. godine djeluje kao osniva\u010d i vlasnik obrta za kulturu, obrazovanje i istra\u017eivanje FIXUM<\/strong> te osniva\u010d, suvoditelj i predava\u010d na Seminaru folklora i tradicijske kulture<\/strong>, \u010dime svoje dugogodi\u0161nje znanstveno-istra\u017eiva\u010dko, pedago\u0161ko i umjetni\u010dko iskustvo usmjerava prema sustavnom o\u010duvanju, suvremenoj interpretaciji i \u017eivom preno\u0161enju hrvatske nematerijalne kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n

Marijana Bakota<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Voditeljica i predava\u010dica Seminara folklora i tradicijske kulture<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

M: marijana.bakota@fixum.hr<\/p>\n\n\n\n

Marijana Bakota <\/strong>istaknuta je scenska umjetnica i stru\u010dnjakinja za tradicijsku kulturu \u010diji se rad temelji na iznimnoj profesionalnoj rigoroznosti, vrhunskoj stru\u010dnosti i dubokom teorijskom i prakti\u010dnom poznavanju hrvatske kulturne ba\u0161tine, obi\u010daja, narodnih pjesama i plesova. Svoj je umjetni\u010dki put zapo\u010dela 1989. godine kao dugogodi\u0161nja \u010dlanica uglednoga Hrvatskoga kulturno-umjetni\u010dkog dru\u0161tva <\/strong>Osijek 1862<\/strong><\/em>, unutar kojega se u razdoblju od 1998. do 2015. godine istaknula kao vode\u0107a plesna i pjeva\u010dka solistica. Svoj pedago\u0161ki rad i sustavan prijenos tradicijskih znanja mla\u0111im nara\u0161tajima uspje\u0161no je provodila kao voditeljica pripremne skupine istoga dru\u0161tva od 2011. do 2015. godine.<\/p>\n\n\n\n

Njezino umjetni\u010dko djelovanje obuhva\u0107a zapa\u017eeno sudjelovanje u zna\u010dajnim projektima dru\u0161tva, poput inovativne glazbeno-scenske suradnje Drme\u0161 ple\u0161e cijeli svijet<\/strong><\/em> s istaknutom violon\u010delisticom Anom Rucner, kao i solisti\u010dke interpretacije na dvama visokovrijednim nosa\u010dima zvuka: S ljubavlju 150 godina<\/em><\/strong> i S polja, surduka i sokaka<\/strong><\/em>. Vrhunsku profesionalnu naobrazbu i beskompromisan pristup hrvatskoj kulturi i obi\u010dajima stjecala je na uglednim strukovnim edukacijama, me\u0111u kojima se isti\u010du Seminar panonske zone<\/strong> u Vinkovcima u organizaciji Kulturnog centra Gatalinka, Seminar o primjeni narodnih no\u0161nji na amaterskoj folklornoj sceni<\/strong> u organizaciji Centra za tradicijsku i kulturnu ba\u0161tinu u Zagrebu te presti\u017ena \u0160kola hrvatskoga folklora<\/strong> Hrvatske matice iseljenika.<\/p>\n\n\n\n

O njezinu stru\u010dnom ugledu, poznavanju tradicijske kulture i dugogodi\u0161njem doprinosu o\u010duvanju hrvatske tradicijske ba\u0161tine svjedo\u010di i njezina stru\u010dna gra\u0111a pohranjena u zvu\u010dnoj zbirci Instituta za etnologiju i folkloristiku (Teren razgovori: Marijana Bakota i Tihomir Slivka<\/strong><\/em>, 2015.), nastala u sklopu terenskog istra\u017eivanja dr. sc. Miroslave Had\u017eihusejnovi\u0107-Vala\u0161ek.<\/p>\n\n\n\n

Zahvaljuju\u0107i iznimnome stru\u010dnom autoritetu, visoko razvijenom pedago\u0161kom senzibilitetu i metodi\u010dkoj preciznosti, Marijana Bakota osigurava vrhunsku razinu scenske estetike, duboko razumijevanje folklornog izraza te besprijekornu interpretaciju tradicijskih obi\u010daja, pjesama i plesova.<\/p>\n\n\n\n

Od 2026. godine, uz dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107a, djeluje kao suvoditeljica i predava\u010dica na Seminaru folklora i tradicijske kulture<\/strong>, \u010dime nastavlja svoj dugogodi\u0161nji predani rad na sustavnom o\u010duvanju, istra\u017eivanju i \u017eivom preno\u0161enju hrvatske kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

dr. sc. Ivan Ron\u010devi\u0107 Osniva\u010d, voditelj i predava\u010d Seminara folklora i tradicijske kulture M: ivan.roncevic@fixum.hr Dr. sc. Ivan Ron\u010devi\u0107 istaknuti je filolog, slavist, folklorist, kazali\u0161ni redatelj i sveu\u010dili\u0161ni predava\u010d \u010diji se znanstveno-istra\u017eiva\u010dki, pedago\u0161ki i umjetni\u010dki opus temelji na rigoroznoj akademskoj akribiji, temeljitoj historiografskoj reviziji te dubokoj, teorijski i prakti\u010dno utemeljenoj posve\u0107enosti hrvatskoj nematerijalnoj ba\u0161tini i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-305","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.fixum.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/305","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.fixum.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.fixum.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.fixum.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.fixum.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=305"}],"version-history":[{"count":41,"href":"https:\/\/www.fixum.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/305\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":621,"href":"https:\/\/www.fixum.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/305\/revisions\/621"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.fixum.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=305"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}